Tjelovježba ima pozitivan utjecaj na kognitivne sposobnosti. Istraživanja pokazuju da tjelovježba može poboljšati pamćenje, pozornost i sposobnost učenja. Tjelovježba također može pomoći u smanjenju rizika od razvoja demencije i drugih kognitivnih poremećaja kao što su Alzheimerova bolest.
Jedan od načina na koji tjelovježba utječe na kognitivne sposobnosti je povećanjem cirkulacije krvi u mozgu. Tijekom tjelovježbe, tijelo proizvodi više rastrojenih masnoća, koji se mogu koristiti kao gorivo za mozak. Također se povećava protok krvi u mozgu, što može pomoći u održavanju zdravlja moždanih stanica i ubrzavanju procesa učenja.
Tjelovježba također može pomoći u smanjenju stresa i anksioznosti, što može pozitivno utjecati na kognitivne sposobnosti. Kada smo u stresnom stanju, naše tijelo luči hormone stresa koji mogu oštetiti moždane stanice i uzrokovati kognitivne poteškoće. Tjelovježba pomaže u smanjenju razine hormona stresa i povećava proizvodnju hormona zadovoljstva poput serotonina, što može pomoći u poboljšanju raspoloženja i smanjenju stresa.
Ukratko, tjelovježba ima mnoge pozitivne učinke na kognitivne sposobnosti i može pomoći u održavanju mentalne izdržljivosti i sposobnosti učenja tijekom života. Stoga je važno da uključimo tjelovježbu u svakodnevnu rutinu kako bismo održali svoje mentalno zdravlje i dobrobit.
VJEŽBANJE NAM POMAŽE DA POSTANEMO OTPORNIJI NA STRES
Vježbanjem tijelo ispušta endorfine koji utječu na receptore za bol u mozgu i podižu raspoloženje. Nakon trčanja ili odrađenog treninga osjećamo se euforično, a taj će osjećaj trajati i neko vrijeme nakon trčanja. Ljudima s dijagnosticiranom depresijom, razina serotonina i dopamina je niža. Zato se preporučuju aerobne vježbe jer dokazano smanjuju stres, osjećaj anksioznosti i podižu raspoloženje. Također, tjelovježba utječe i na podizanje osjećaja zadovoljstva.
Svi imamo periode kada smo nezadovoljni ishodima situacija koje nas okružuju, ali i samima sobom. Vježbanje povećava nivo dopamina i serotonina, a to su hormoni koji su zaslužni za osjećaj zadovoljstva i pozitivne slike nas samih. Samo 30 minuta redovitog vježbanja svaki dan pozitivno utječe na osjećaj zadovoljstva jer osim što radimo na mentalnom zdravlju, radimo i na fizičkom izgledu koji je jedan od okidača za bolje raspoloženje. Redovitim vježbanjem postajemo i otporniji na stres. Stres još nazivamo tihim ubojicom jer je njegov utjecaj na fizičko, a najviše na mentalno zdravlje jako štetan. Prilikom vježbanja smanjuje se nivo kortizola, hormona stresa. Par puta tjedno po dvadesetak minuta aerobnih vježbi djeluje pozitivno na smanjenje kortizola, a samim time i stresa. Tjelovježbom se možemo boriti čak i protiv depresije i tjeskobe. Dobro je znati da kombinacijom aerobnih i anaerobnih vježbi na svakodnevnoj razini možemo ublažiti ili prevenirati depresiju i anksioznost jer ćemo tijelo obogatiti dopaminom i serotoninom.
UTJECAJ TJELOVJEŽBE NA MOZAK
Međutim, relativno novo područje istraživanja koja su u posljednjih nekoliko desetljeća okupirala znanstvenike je utjecaj vježbanja na strukture i funkcije mozga. Znanstvenici smatraju da vježbanje može smanjiti rizik od različitih neuroloških bolesti i zaštititi mozak od štetnih čimbenika starenja i kognitivnog propadanja.
Izvor: https://www.zabavasabalkana.com/
